UDARNICI CIVILNOG ŽIVLJENJA

Povijest civilnog sektora u Hrvatskoj nije nimalo ružičasta. Zapravo, razvijala se sporo i mukotrpno. U više od dvadeset godina, nevladine udruge u ovoj zemlji prošle su doista tretmane svake vrste. Mnoge građanske inicijative nailazile su na ignoriranje njihova rada od strane režima, što je bila blaža varijanta. Dapače, često su trpjele izravno miniranje svoje djelatnosti i onemogućavanje rada, uz nimalo bezazlena sumnjičena za nacionalnu izdaju. Ili prodaju za “judine škude” u tko zna kakvim bjelosvjetskim zavjerama. Nemjerljiv je doprinos civilnih udruga koje su i usred ratne histerije nastojale saditi klice građanskog društva u Hrvatskoj. Odlučno se boreći protiv svih anomalija u devedesetima – od totalitarnih metoda vlasti do ratnih zločina.

Subjektivne zapreke u razvoju civilnog društva kriju se i u onoj vječnoj ovdašnjoj podozrivosti prema udrugama kao gutačima budžetskog novca. Dakako, nije ni NGO sektor imun od netransparentnosti (jave se i ovdje pojedinci čija gramzivost pojede plemenite ciljeve), ali ni približno kao upravljački sektor države, u svim desno-lijevim izmjenama do danas. Objektivna je kočnica civilnog prosperiteta u prepoznatljivosti udruga u javnosti. Primjerice, 2005. je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar proveo terensko istraživanje (reprezetativan uzorak od 1008 ispitanika) anketom u kućanstvima. Tada je dosta demotivacijski djelovao podatak da od 80% onih koji su jedva “čuli” za nevladine organizacije, čak 40% uopće ne zna u čemu je njihov smisao. Narednih sedam godina situacija se ipak mijenjala na bolje. Prepoznatljivost udruga prokrčila je put, ali opća medijska nezainteresiranost za ozbiljno praćenje bilo čega što nije žuto estradno smeće, i dalje predstavlja problem za prezentiranje projekata od civilnog značaja.

Zato su Dani udruga (Zagreb, od 14. do 16. lipnja, organizatori: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, TACSO – ured tehničke pomoći organizacijama civilnog društva u RH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva) dragocjen alat ne samo informativnog nego i formativnog karaktera. Marnim civilnim aktivistima mogu donijeti korisne feedbackove javnosti u slamanju predrasuda. Da se ne bi događalo, kako ističe predsjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva Slađana Novota, da ih dio javnosti smatra teretom društva u doba recesije. Također su Dani udruga izvrsna prilika za smanjivanje distance između nevladinog i vladinog pojasa, jer građanske udruge su kvalitetan partner a ne protivnik vladajuće administracije.
Kvaliteta više, prvi put uvedena ove godine, jest da će se zadnjega dana manifestacije, u subotu, 16. lipnja, u petnaest hrvatskih županija održati Dani otvorenih vrata udruga. Od 10 do 13 sati udruge će građanima praktično predstaviti svoj rad, programe i projekte koje provode, posebno one koji su financirani iz javnih izvora. Tako će, na primjer, jednakom energijom vukovarska Mirovna grupa mladih Dunav prezentirati važnost urbane kulture na Vurban Street Festivalu i multimedijalnog projekta za socijalnu inkluziju mladih. A aktivnosti Europskog doma Vukovar pojasnit će građanima čitav niz projekata za prevladavanje ratne traume, poboljšanje psiho-fizičkog zdravlja i smanjenje napetosti u zajednici te iznalaženje novih, alternativnih načina rješavanja životinih problema, prije svega problema nezaposlenosti. Dakle, otvorimo širom vrata civilnog života. Svi zajedno. Udarnički.

Napišite komentar

Filed under Društvo

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s