PROFIT S DUŠOM

Lunjajući Dublinom nemoguće je izbjeći neimarstvo legendarne pivske familije. Svjetski poznate po crnom remek-djelu koje na nepcima ostavlja neponovljiv trag. Dok zadovoljno predete uz pintu točenog, u nekom od hiljada pubova dobrog druženja, ili, pak, lovite znamenitosti po ulicama, zaključak je uvijek isti: ostavština Sir Arthura sve tamo od 1759. zalijeva sve pore irskog društva. Katedrale, sveučilišta, parkovi, muzeji, teatri… Svaka iole značajnija institucija nosi zakucanu mjedenu pločicu na kojoj piše da su pivarski magnati iz dotične porodice stoljećima mecenirali duhovna dobra. Kompleks socijalnih stanova za radnike, izgrađen početkom 19. stoljeća, solidnom gradnjom i danas još zadovoljava standarde kvalitetnog življenja. Jer, kompaniji je i u “mraku” industrijske revolucije bilo stalo do zadovoljnog radnika. Odnosno, bogaćenje vlastitih džepova nikada nisu dijelili od obogaćenja društvene zajednice u kojoj djeluju i zarađuju. Možete li se, dragi moji čitatelji, sjetiti nekoga od naših milijardera s basnoslovnim državnim  poticajima, da su na tren zaboravili nabavku vlastitih jahti ili ručno rađenih Rolls Royceva, pa uložili pare u novu zgradu kakvog univerziteta, ili novo kazalište? Naravno da ne možete. Ispod kandži vlasnika licenci oguljene Hrvatske, profit nikada ne skreće u pravcu općenarodnog dobra. Kad privatiziraju kakav barokni dvorac ne očekujemo valjda, naivci kakvi već jesmo, da u njemu instaliraju radionice etnobaštine. Kad ga tako fino mogu pretovariti solarijima, masažerkama s Tajlanda i bazenima od kararskog mramora.

Međutim, postoje ozbiljni ljudi koji, u nas i u svijetu, čvrsto vjeruju u održivost DOBROBITI kao vrijednog omekšivača protiv krute, agresivne DOBITI. Možda za sirovu većinu naših pseudokapitalista oni djeluju kao endem, ali su itekako potkovani teorijom i naoružani praksom življenja. Oni dokumentiranim argumentima podučavaju javnost da ostvarenje prihoda može i mora ostajati u granicama solidarnosti. Da zarada ama baš uvijek mora ostati u sjeni društvene pravde, a da je gaženje moralnih načela i u biznisu jednostavno zabranjeno. Barem bi tako trebalo biti. Zato je svaki djelić bitke za “utopiju” kapitala s ljudskim licem basnoslovno vrijedan. Jedan od takvih primjera jest zbornik tekstova o društvenom poduzetništvu “Poduzetništvo u službi zajednice”, u izdanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Autori Diana Lupušić, Igor Bajok, Milan Medić, Sunčana Glavina Petričević, Teodor Petričević i Jim Fruchterman pišu o mogućnostima i potrebi promjene agresivnog diktata tržišne ekonomije. Posebno brinući o društvenim skupinama koje ne mogu ili ne žele sudjelovati u tržišnim utakmicama s jedinim  ciljem u zgrtanju profita.

“Ova poduzeća se od ostalih poduzeća na tržištu razlikuju i po tome što svoju uspješnost ne mjere samo putem dobiti koju su ostvarila, nego i stupnjem pozitivnih društvenih ili okolišnih promjena koje su proizvela – jednom riječju, razinom stvorenog društvenog (socijalnog) kapitala”, pojašnjava Teodor Petričević u uvodnom tekstu “O društvenoj ekonomiji i društvenom poduzetništvu”. U istom tom tekstu autor podsjeća i na alarmantne podatke na čiju zvonjavu se prečesto oglušujemo: pola svjetskog stanovništva živi s 2 $ dnevno ili manje, dok gotovo milijarda ljudi živi s manje od 1 $ dnevno. U Europskoj uniji 16% stanovništva živi ispod granice siromaštva!  Zato gajimo malenu nadu da će i ovaj Zbornik poslužiti onim mudrima u ovoj zemlji koji žele stati na kočnicu srljanja u propast. Ili kako to sjajno stoji u uvodniku Cvjetane Plavše-Matić, upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva: “Uvjerenja smo da će brojna pitanja koja otvara ovaj zbornik dati odgovor i biti putokaz za snažniji razvoj ove vrste poduzetništva u Republici Hrvatskoj kao poduzetništva temeljenog na vrijednostima društvene pravde i uključivanja, društva koje postaje sigurno mjesto za sve slabe i ranjive skupine.”

Napišite komentar

Filed under Društvo

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s