FAJTERICE S EKRANA

“Ne mogu promijeniti spol i odbijam prestati snimati filmove. Nevažno je tko ili što režira film, najvažnija je stvar imate li smisla za to ili ne”, prokomentirala je (ne)službenu spolnu diskriminaciju u filmskom biznisu Kathryn Bigelow, prva žena u povijesti koja je osvojila Oscara za režiju. Kada je 2010. njezin film “Narednik James” (The Hurt Locker) osvojio ukupno 6 najprestižnijih kipića, simbolički je posebno odjeknula činjenica da je u dvije top-kategorije (najbolji film i najbolja režija) zasluženo skinula skalp bivšem suprugu Jamesu Cameronu i njegovom isforsiranom, na kladionicama nabrijanom “Avataru”.

I najpovršnijim potrošačima filmske robe jasno je da u toj industriji i njezinim pratećim satelitima najbitnije uloge i dalje igraju muškarci. Od producentskih mogula koji istresaju pare, do redatelja, scenarista, glumaca… Muškom superstaru uvijek će biti zagarantiran barem dupli basnoslovni honorar nego što će ga dobiti njegova kolegica. Tematski zabran neformalno postoji i redateljica ili scenaristica u pravilu će naletjeti na podozriva pitanja zašto se prtljaju u nestandardne ženske priče. Na ovogodišnjem svečarskom 65. Cannesu (uzgred, bez ijednog filma s potpisom redateljice u službenoj selekciji) protiv eksploatacije žene ustala je feministička grupa “La Barbe” (Dosta), koja okuplja nekoliko istaknutih redateljica. Uputili su otvoreno pismo francuskom listu “Le Monde” u kojem podižu glas protiv nedovoljnog prisustva žena u službenim selekcijama festivala. Potpisnice pisma podsjetile su da je od nastanka festivala samo jedna žena osvojila Zlatnu palmu – Jane Campion 1993. za film “Piano”. Također su optužile organizatore za seksizam, navodeći da ženama daju isključivo “reklamne” uloge. Prošle godine Faye Dunaway a ove, s tortom, Marilyn Monroe.

U Hrvatskoj gdje je filmska industrija sinonim za rođačko uvaljivanje love, komisije koje scenarije bacaju u smeće umjesto da ih čitaju, divlje producente umrežene u korupcijski lanac s tv-kućama, posve srozane standarde… domoći se filmskog seta nije lako ni talentiranim muškarcima. Za žene je praktički nemoguća misija, dostojna najizdržljivije verzije Lare Croft, Modesty Blaise & Calamity Jane zajedno. O tome je nedavno u sklopu zadarskog Avvantura Festival Film Foruma, održan i okrugli stol “Položaj žene u filmskoj industriji”. Sudionice Helena Bulaja, Doris Pinčić, Jagoda Kumrić, Nataša Petrović, Vanja Sviličić, Judita Franković, Mare Milin, Michelle Palant, Sara Radović, Alemka Lisinski, Vlatka Vorkapić i Hana Jušić, složile su se da je u Hrvatskoj ženski rad pod usijanim povećalom i da je ovdje strah od nepriznavanja i neuspjeha još drastičniji nego na svjetskoj filmskoj sceni. I dok će se u sferu kraćih igranih te dokumentarnih filmova autorice relativno lakše probiti, u domeni igranog filma nema mrdanja – jer tamo je moć, pa ne bi bilo zgodno da se ženskadija puno mota među samoproglašenim mogulima hrvatske filmske kasapnice.

Posebno se kolegicama ne oprašta uspjeh. Nakon što je svojim dokumentarcima i kratkim igranim filmovima poharala regionalne i svjetske festivale, Irena Škorić se krvnički napatila da bi konačno u najgerilskijim uvjetima, s nepostojećim budžetom snimila svoj sjajni erotskoironični igrani prvijenac “7seX7”. O diskriminatorskom odnosu u svom poslu Škorićeva neuvijeno kaže: “U hrvatskom slučaju, na društvenoj razini dogodio se kvantni skok – ali unatrag. Žene su neravnopravnije nego što su bile, zbog vala ognjištarsko-patrijarhalnog primitivizma koji nas je preplavio ranih devedesetih. I u filmu je jednako tako. Iz muške vizure, naprosto je nezamislivo ženu vidjeti iza kamere, jer ona tu nema što tražiti. A kad se ta žena pokaže uspješnom, sve združene muške snage pokušavaju je onemogućiti.” Biljana Čakić-Veselič, još jedna od onih kojima je put do prvog filma morao ličiti na pakao, gorko primjećuje s koliko se prezira u nas odbacuju stvarne sudbine žena: “Najteže je nametnuti ženske teme, posebno teme koje se tiču žena iznad 40 godina i 70 kila. Jer nisu tržišno isplative. E, to me ljuti.”

Napišite komentar

Filed under Društvo, Kultura

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s