ZRINSKI NA ĆIRILICI

Zamišljam užasnuto lice prosječnog hrvatskog nacionalista da mu danas u ruke dođe beogradski list Mika Miš s datumom od 4. aprila 1941. Na naslovnici se u daljini propinje tvrdi grad Ozalj a u prvom planu su zamišljene brkate figure Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Kuju urotu protiv habsburških gazda. Iznad njih leluja pergament s dramatičnim naslovom: “Zrinski i Frankopan – narodni mučenici”. I to sve na ćirilici. Samo šest dana kasnije od izlaska ovih strip novina, u Zagreb su umarširali Pavelićevi dugi noževi. Dark sile došle su po svoje, a vječni prosječni hrvatski nacionalist mogao je odahnuti.

Da se mostovi kultura i životne vitalnosti kaligrafski grade (strpljivim ispunjavanjem svakog kvadratića avanture ljudskosti) a da ih bezumnici ruše preko noći, dokaz je i prvorazredna monografija Rudija Aljinovića i Mladena Novakovića “Kad je strip bio mlad” u izdanju zagrebačke Udruge prijatelja stripa STRIPFORUM. Koncentriravši se na žanrovsko razdoblje između dva velika svjetska rata, što je globalno zlatno doba stripa (tridesetih izlaze kapitalci Flash Gordon, Mandrake, Dick Tracy, Fantom, Princ Valiant, Superman, Batman), autori su ovim “prilozima za povijest hrvatskog stripa” dokazali da je u tom periodu hrvatski strip bio ništa manjeg zlatonosnog sjaja. A da su Maurović, braća Neugebauer, Lechner, Fuis, Čukli…, znalački stvarali okvir za jednu veličanstvenu epohu uzleta, kratkotrajno stiješnjenu između katastrofalnih tragedija. U poglavlju Stripovski most Zagreb-Osijek-Beograd dokumentirana je upravo ona komunikacijska vrijednost stripovskog medija koja je sažimala i dijelila bogate umjetničke napore, s ciljem snaženja stupnja kulture, obrazovanja i vrhunske zabave. Pogledajmo samo kako je spektakularno Mika Miš najavljivao strip “Zrinski i Frankopani” scenarista Branka Kovača i Waltera Neugebauera: “Pored vernih istoriskih činjenica i tačnih zapažanja, trudili smo se da i crtački roman odgovara dobu i prilikama kakve su vladale u najtragičnijim danima hrvatske istorije. Zbog toga je uredništvo poverilo izradu novoga romana g. Valteru Najgebaueru, poznatom zagrebačkom crtaču, čije je ime dovoljna garancija da je roman uspeo.” Primjerak Mike Miša koštao je tadašnji 1 dinar Kraljevine Jugoslavije. Pojele su ga inflacije i krvava historija. Njegova je stvarna vrijednost neprocjenjiva, ne samo u kolekcionarskim vodama.

U zemlji gdje se antifašizam uporno minorizira, koja se svoga antifašizma uglavnom srami i odbacuje ga kao zavjeru crvene bande, u zemlji gdje Branka Lustiga i njegov govor o holokaustu cijeli jedan grad izvrgava ruglu i samoći kino-dvorane, u takvoj zemlji je izdavanje monografije “Hrvatski antifašistički strip” kapitalan događaj za kulturu i savjest društva. Kao još jedan izdavački pothvat STRIPFORUMA, na izvanredan način objedinjuje misiju slobode i neugasle vatre artizma. Nakon što prvi put prođete njene uzbudljive ofenzive, uvjerit ćete se da ova panorama obiluje ubojitom gerilskom municijom. I kapitalnim, hitoidnim senzacijama. Da primjenjeni kod ne mora biti zapreka kreativnosti dokaz je što se ovdje našlo i nekoliko samosvojnih remek-djela. U najoštrijim antologijama svjetskog stripa uvijek mjesto mogu naći: Maurovićevi “Brodolomci na otoku Mega”, “Demonja” (čisti pop-art!) Žarka Bekera, “Diverzanti” Julesa Radilovića, Bednjančeva “Mećava”… Osobito je potentno da se ispod tematske kape partizanskog stripa kuha sjajna ponuda tijesno isprepletenih žanrova. “Jedan od mojih osobnih motiva kao urednika bila je i želja da se demantira predrasuda da su ti stripovi naivna propaganda obojena isključivo komunističkom ideologijom”, objašnjava Mladen Novaković razloge hommagea antifašističkom stripu: “Ovo su, ipak, samo stripovi s univerzalnom humanom porukom sadržanom u akcijskim prikazima borbe protiv zla, zločinaca i okupatora u jednom okrutnom razdoblju naše povijesti.” Slično je u predgovoru napisao i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović: “Ova retrospektiva hrvatskog antifašističkog stripa nosi visoku umjetničku vrijednost i pokazuje kako se i kroz strip mogu poslati jasne moralne poruke te promovirati antifašizam i njegove humane vrijednosti na kojima je utemeljeno hrvatsko društvo.” Uostalom, strip junaci na strani Dobra uvijek su bili ubojiti i dovodili Zlo do nemoćnog ludila. Kažu da je Goebbels izbezumljeno gazio stripove tandema Siegel & Shuster i vrištao: “Superman je Židov!”

Napišite komentar

Filed under Kultura

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s